Sadržaj kolegija:

  1. Uvodno predavanje
  2. Značaj balneoklimatologije kao struke i znanosti
  3. Lječilišno mjesto
  4. Lječilišni uvjeti primjene  prirodnih ljekovitih činitelja
  5. Klimatoterapija
  6. Razvrstavanje mineralnih voda
  7. Razvrstavanje peloida
  8. Karakteristike limana
  9. Učinci ljekovitih  topličkih činitelja
  10. Terapijski učinci hidroterapije
  11. Utjecaj primjene hipertermije na ljudski organizam
  12. Indikacije i kontraindikacije za balneoterapiju
  13. Zdravstveni i lječilišni turizam

Popis literature:

Obvezna literatura:

  1. Ivanišević, G. Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2000.
  2. Ivanišević, G. Prirodni ljekoviti činitelji u medicini. U: Ćurković B i sur., ur. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Medicinska naklada. Zagreb, 2004:159-170.
  3. Ivanišević, G. Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2006

Dopunska literatura:

  1. Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama, 2015.
  2. Ministarstvo turizma. Nacionalni program Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, 2014.
  3. Rendulić Slivar,  ,  Kraml,  O.  Balneologija  u  zemljama Mediteranskog  foruma  fizikalne  i  rehabilitacijske  medicine.  U: Ivanišević, G, ur. Zdravstveni turizam – zdravlje, voda i kultura. Akademija   medicinskih   znanosti   Hrvatske,   Grad   Klanjec, Zagreb. 2011; 79-85.
  4. Rendulić Slivar, S., Kraml, O. Važnost hidroterapije u očuvanju kvalitete života osoba starije životne dobi. U: Andrijašević, M, Jurakić, D, ur. Sportska rekreacija u funkciji unapređenja zdravlja. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Osijek,  2011;  280-285.
  5. Ivanišević,   Lječilišna medicina, hidroterapija, aromaterapija. Akademija medicinskih znanosti  Hrvatske,  Zagreb.  2008.
  6. Odabrana poglavlja. Ivanišević, G, Zdravstveno-lječilišne destinacije  u    Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2011.

Ciljevi kolegija:

Cilj predmeta je potaknuti studente na sustavno obuhvaćanje znanja, vještina i kompetencija iz područja balneoklimatologije. Specifični cilj predmeta je da studenti steknu znanja i osposobe se za planiranje i primjenu balneoklimatoloških postupaka kod korisnika.

Polaganje ispita:

Konačna se ocjena oblikuje prema modelu težinskih ocjena tako da svaki od tri navedena elementa praćenja i provjeravanja ima određeni udio u konačnoj ocjeni. Svaki od navedenih elemenata praćenja i provjeravanja se ocjenjuje zasebnom ocjenom koja sukladno gore navedenim postocima zauzima ukupni udio u konačnoj ocjeni. Za svaki od navedenih elemenata ocjenjivanja vodi se zasebna evidencija koja je u svakome trenutku dostupna studentima.

Student/ica je iz prvog elementa (pohađanje nastave) dobio/la ocjenu dobar (3), iz drugog elementa (izrada seminarskog rada) vrlo  dobar (4) i iz trećeg elementa (pisani i usmeni ispit) izvrstan (5). Primjer izračuna: 3 x 0.20 + 4 x 0.30 + 5 x 0.50 =4.3 (4)