Značaj balneoklimatologije kao struke i znanosti. Prirodnine – podjela. Lječilišno mjesto. Lječilišni uvjeti primjene prirodnih ljekovitih činitelja. Klimatoterapija. Balneoterapija. Razvrstavanje mineralnih voda. Razvrstavanje peloida. Karakteristike limana. Učinci ljekovitih topličkih činitelja. Terapijski učinci hidroterapije. Utjecaj primjene hipertermije na ljudski organizam. Indikacije i kontraindikacije za balneoterapiju. Zdravstveni i lječilišni turizam.

Obvezna literatura:
1.Ivanišević, G. Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2000.
2.Ivanišević, G. Prirodni ljekoviti činitelji u medicini. U: Ćurković B i sur., ur. Fizikalna i rehabilitacijska medicina. Medicinska naklada. Zagreb, 2004:159-170.
3.Ivanišević, G. Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2006.
4.Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama, 2015.
5.Ministarstvo turizma. Nacionalni program  Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma, 2014.

Dopunska literatura:
1.Rendulić Slivar, S., Kraml, O. Balneologija u zemljama Mediteranskog foruma fizikalne i rehabilitacijske medicine. U: Ivanišević, G, ur. Zdravstveni turizam – zdravlje, voda i kultura. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Grad Klanjec, Zagreb. 2011; 79-85.
2.Rendulić Slivar, S., Kraml, O. Važnost hidroterapije u očuvanju kvalitete života osoba starije životne dobi. U: Andrijašević, M, Jurakić, D, ur. Sportska rekreacija u funkciji unapređenja zdravlja. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Osijek, 2011; 280-285.
3.Ivanišević, G. Lječilišna medicina, hidroterapija, aromaterapija. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2008.
4.Ivanišević, G. Prirodna lječilišta – hrvatski brend. Akademija medicinskih  znanosti Hrvatske, Zagreb. 2009.
5.Ivanišević, G, Zdravstveno-lječilišne destinacije u Hrvatskoj. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2011.
6.Ivanišević, G. 300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2009.
7.Jovanović, T., Janjić, M., Popović, G., Conić, S. Balneoklimatologija.

Nastavni program predmeta omogućuje studentima stjecanje osnovnih znanja i pojmova iz balneoklimatologije. Usvojena znanja omogućavaju  shvaćanje utjecaja prirodnih ljekovitih činitelja i klime na zdravlje pojedinca. Posebni zadaci podrazumijevaju primjenu tradicionalnih metoda liječenja u pripremi i oporavku nakon sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Stečena znanja omogućavaju izradu balneološkog programa prema ciljanoj skupini klijenata.

Konačna se ocjena oblikuje prema modelu težinskih ocjena tako da svaki od tri navedena elementa praćenja i provjeravanja ima određeni udio u konačnoj ocjeni. Svaki od navedenih elemenata praćenja i provjeravanja se ocjenjuje zasebnom ocjenom koja sukladno gore navedenim postocima zauzima ukupni udio u konačnoj ocjeni. Za svaki od navedenih elemenata ocjenjivanja vodi se zasebna evidencija koja je u svakome trenutku dostupna studentima.

Student/ica je iz prvog elementa (pohađanje nastave) dobio/la ocjenu dobar (3), iz drugog elementa (izrada seminarskog rada) vrlo  dobar (4) i iz trećeg elementa (pisani i usmeni ispit) izvrstan (5). Primjer izračuna: 3 x 0.20 + 4 x 0.30 + 5 x 0.50 =4.3 (4)