Sadržaj kolegija:

  1. Uvodno predavanje
  2. Zdravlje i samoodgovornost za zdravlje
  3. Wellness i disanje. Wellness i osjetila
  4. Wellness i kretanje,
  5. Wellness i rad
  6. Wellness i prehrana
  7. Wellness i razmišljanje
  8. Wellness i komunikacija. Wellness i pronalaženje smisla
  9. Elementi rehabilitacijskog wellness procesa – procjena statusa klijenta, edukacija, akcija, evaluacija
  10. Wellness programi – tipovi, principi i organizacija

Popis literature:

Obvezna literatura:

  1. Andrijašević, M., Bartolucci, M. Razvoj wellnessa u turizmu. U: Bartolucci M, Čavlek N i sur. (ur) Turizam i sport – razvojni aspekti. Školska knjiga Zagreb. 2007: 196-204.
  2. Bartolucci, M., Škorić, S. Upravljanje razvojem wellnessa u hrvatskom turizmu. U.Andrijašević, M., Jurakić, D. (ur) Sportska rekreacija u funkciji unapređenja zdravlja. 2011:20-26.
  3. Ivanišević, G. Zdravstveni turizam, prehrana, kretanje i zaštita okoliša u Hrvatskoj. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2004. Odabrana poglavlja.

Dopunska literatura:

  1. Ivanišević, G. Zdravstveni i lječilišni turizam – metode i programi. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2005. Odabrana poglavlja.
  2. i turizam u Hrvatskoj. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb. 2012.
  3. Fair, Sharon Elayne. Wellness and physical therapy. Jones & Bartlett Publishers, 2010.
  4. Biddle, Stuart JH, Ken Fox, and Steve Boutcher, eds. Physical activity and psychological well-being. Routledge, 2003

Ciljevi kolegija:

Cilj predmeta je potaknuti studente na sustavno obuhvaćanje znanja, vještina i kompetencija iz područja wellness programa. Specifični cilj predmeta je da studenti steknu znanja i osposobe se za provođenje wellness programa sukladno potrebama korisnika.

Polaganje ispita:

Konačna se ocjena oblikuje prema modelu težinskih ocjena tako da svaki od tri navedena elementa praćenja i provjeravanja ima određeni udio u konačnoj ocjeni. Svaki od navedenih elemenata praćenja i provjeravanja se ocjenjuje zasebnom ocjenom koja sukladno gore navedenim postocima zauzima ukupni udio u konačnoj ocjeni. Za svaki od navedenih elemenata ocjenjivanja vodi se zasebna evidencija koja je u svakome trenutku dostupna studentima.

Student/ica je iz prvog elementa (pohađanje nastave) dobio/la ocjenu dobar (3), iz drugog elementa (izrada seminarskog rada) vrlo  dobar (4) i iz trećeg elementa (pisani i usmeni ispit) izvrstan (5). Primjer izračuna: 3 x 0.20 + 4 x 0.30 + 5 x 0.50 =4.3 (4)