Screening zdravstvenih rizika i stratifikaciјa sudionika u vježbanju; Kontrola koristi i rizika povezanih s fizičkim vježbanjem; Iznenadna srčana smrt u sportu i vježbanju; Principi zdravstvenog programiranja vježbanja posebnih grupa; Ženska sportska trijada; Upotreba farmakoloških sredstava u sportu i vježbanju; Hematologija vježbanja.

Obvezna literatura:
1.Mišigoj-Duraković, M. (2018.). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: Znanje d.d.
2.Mišigoj-Duraković, M., Šatalić, Z., Sorić, M. (2016.). Sportska prehrana. Zagreb: Znanje d.d.
3.Mustajbegović, J., Milošević, M., Brborović, H. (2018.). Medicina rada i sporta. Zagreb: Medicinska naklada

Dopunska literatura:
1.Arnold, B. L., Schilling, B. (2017.). Evidence Based Practice in Sport and Exercise: A Practitioner’s Guide to Using Research. 1st Edition. Philadelphia: F. A. Davis Company.
2.Amonette, W. E., English, K. L., Kraemer, W. J. (2016.). Evidence-Based Practice in Exercise Science: The Six-step Approach. 1st Edition. Champaign: Human Kinetics.
3.Fetters, L., Tilson, J. (2019.). Evidence Based Physical Therapy. 2nd Edition. Philadelphia: F. A. Davis Company.

Opći ciljevi kolegija

Opći cilj kolegija je sinteza i integracija naprednih znanja iz područja sportske medicine i fizioterapije te njihova uspješna implementacija u planiranje, provođenje i evaluaciju fizioterapijskog procesa. Nadalje, cilj je i  razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja prilikom evaluacije rezultata znanstvenih radova i novih metoda iz tih područja, upoznavanje o najnovijim aplikativnim istraživanjima iz znanstvenog polja i učinkovito korištenje izvora stručno-znanstvenih informacija.

Specifični ciljevi kolegija

Specifični ciljevi kolegija su upoznavanje studenata s najnovijim trendovima i smjerovima iz područja sportske medicine i fizioterapije te evaluacija njihove znanstvene utemeljenosti. Nadalje, studenti će se upoznati sa najnovijim znanstvenim istraživanjima i smjernicama iz znanstvenog polja te će kritički procjenjivati određene izvore stručno-znanstvenih informacija. Usvoјena znanja omogućuјu studentima razumijevanje posebnih tema iz područja sportske medicine, fizioterapije i fiziologije vježbanja te praktičnu aplikaciјu biomedicinskih aspekata vježbanja u cilju redukciјe pretilosti, kardiovaskularnih i endokrinoloških bolesti, pretreniranosti, upotrebe farmakoloških sredstava, sportske anemije i iznenadne srčane smrti. Specifični ciljevi kolegija su i upoznati studente sa specifičnim učincima vježbanja i tjelesne aktivnosti u različitim ekstremnim okruženjima te mogućim nepovoljnim učincima okoliša na funkciju i stanje organizma prilikom tjelesne aktivnosti.

Student je tijekom semestra obvezan pripremiti dva seminarska projekta koja se sastoje od pretrage, izbora i kritičkog prosuđivanja određenog broja recentnih znanstvenih članaka iz područja sportske medicine i sportske fizioterapije na zadanu temu. Seminarski projekti se usmeno izlažu te se grupno diskutira o temi, a aktivnost u raspravi kontinuirano bilježi. Nadalje, student je obvezan pripremiti seminarski zadatak iz pisanja istraživačkog projekta na temu iz djelokruga kolegija koju samostalno izabire. Seminarski projekti iz područja sportske fizioterapije i sportske medicine donose po 20% završne ocjene, odnosno ukupno 40%. Izrada trećeg seminarskog projekta, odnosno istraživačkog nacrta donosi 40% završne ocjene. Usmeni ispit donosi 20% udjela u završnoj ocjeni, a moguće ga je polagati nakon uspješno obavljenih seminarskih zadatka. Ocjena usmenog ispita ovisit će i o aktivnom sudjelovanju studenata na nastavi.