Sadržaj kolegija:

Metodološka orijentacija problema istraživanja. Faze znanstveno-istraživačkog rada: definiranje problema, ciljeva i hipoteza, izrada eksperimentalnog nacrta (izbor uzoraka ispitanika, izbor mjernih instrumenata i metoda za analizu podataka), provođenje pokusa, prikupljanje podataka, obrada i interpretacija rezultata rada, formiranje zaključaka. Problem mjerljivosti pojava s obzirom na složenost sustava. Pojam strukture i funkcije sustava. Integrativni procesi u sustavima i putem sustava. Univarijantna i multivarijantna osnova fenomenologije. Priroda i svojstva kompozitnih manifestacija. Metodološke osnove transformacije i kondenzacije podataka istraživanja. Metodološki pristupi i postupci analize kvantitativnih i kvalitativnih promjena kao osnova identifikacije procesa, opća načela kibernetskog modeliranja parametara transformacijskih procesa i sustava kontrole efekata tih procesa. Zakonski okviri za provođenje znanstvene djelatnosti. Etički principi provođenja istraživanja s ljudima sudionicima. Znanstvenik i njegovo djelo s obzirom na javnost, zaštitu i trajnu pohranu podataka i rezultata istraživanja

Popis literature:

Obvezna literatura:
1.Mejovšek, M (2007) Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Naklada Slap
2.Marušić, M (2008) Uvod u znanstveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada

Dopunska literatura:
1.Supek, I. (1995). Filozofija, znanost i humanizam. (2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska  knjiga.
2.Thomas, J.R. and J.K. Nelson (1995). Research methods in physical activity. Champaign IL: Human Kinetics Publishers, Inc.
3.APA (1994). Publication Manual of American Psychological Association (Fourth Edition). Waqshington, DC: American Psichological Association.
4.Aktualne verzije Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, Zakona o visokim učilištima Republike Hrvatske i Nacionalnog istraživačkog programa Republike Hrvatske.
5.Brouwers M, Kho ME, Browman GP, Cluzeau F, feder G, Fervers B, Hanna S, Makarski J on behalf of the AGREE Next Steps Consortium. AGREE II: Advancing guideline development, reporting and evaluation in healthcare. Can Med Assoc J. Dec 2010, 182:E839-842; doi: 10.1503/cmaj.090449
6.Moher D, Schulz KF, Altman DG, for the CONSORT Group. The CONSORT Statement: revised recommendations for improving the quality of reports of parallel group randomized trials. Lancet 2001; 357: 1191-4. (http://www.consort-statement.org/revisedstatement.htm)

Ciljevi kolegija:

Cilj je uputiti i obučiti studente za konzultiranje literature koja se bavi metodologijom istraživanja u sportskoj fizioterapiji i srodnim disciplinama. U određenoj mjeri cilj je predmeta i osposobiti studente za istraživački rad u području sportske fizioterapije i srodnih disciplina.

Polaganje ispita:

*Student samostalno bira na koji način će položiti ispit. Ocjena kolegija može se  formirati na osnovu ocjena usmenog izlaganja seminarske teme i pismenog kritičkog osvrta na znanstveni članak tijekom nastave, ili polaganjem cjelovitog završnog ispita  (pismeno + usmeno)u ispitnom roku.

Konačna ocjena kolegija formira se na osnovu rezultata kontinuirane provjere znanja tijekom nastave, kao aritmetička sredina ocjene pisanog kritičkog osvrta na izabrani znanstveni članak koji se izrađuje tijekom vježbi uz pomoć odgovarajućih smjernica, te usmenog izlaganja odabrane seminarske teme, u okviru koje se usmeno provjerava znanje iz područja metodologije izrade znanstvenog rada. Ocjene iz oba dijela provjere formiraju se pomoću ocjenskih bodova prema cjelovitosti i pokazanom nivou znanja o metodologiji izrade znanstvenih i stručnih radova. Na ovaj način pismenim dijelom se skuplja do maksimalno 45 bodova (za pozitivnu ocjenu potrebno je minimalno 25 bodova), a usmenim dijelom do 35 bodova (za pozitivnu ocjenu potrebno je minimalno 18 bodova). Iz svakog dijela se formira ocjena, a krajnja ocjena predstavlja aritmetičku sredinu pismenog i usmenog dijela. Student koji nije zadovoljan ocjenom formiranom na osnovu kontinuirane provjere znanja, može u ispitnom roku izaći na cjeloviti završni ispit kojim se provjerava znanje cijelog sadržaja kolegija.