I. KAZNENO MATERIJALNO PRAVO

Pojam, predmet i svrha kaznenog prava. Odnos s drugim granama prava. Načelo zakonitosti. Pojam kaznenog djela. Radnja. Biće kaznenog djela s posebnim osvrtom na nečinjenje i uzročnost. Uvod u protupravnost. Razlozi isključenja protupravnosti. Koncepcija krivnje u kaznenom zakonu. Načelo krivnje u KZ-u. Sastojci krivnje. Zablude u kaznenom pravu. Posebne pretpostavke kažnjivosti. Stadiji kaznenog djela uz poseban osvrt na problematiku pokušaja i dragovoljnog odustanka. Počiniteljstvo, posredno počiniteljstvo, supočiniteljstvo. Sudioništvo u užem smislu. Stjecaj i produljeno kazneno djelo. Opća svrha kaznenopravnih sankcija. Svrha kažnjavanja. Kazne. Mjere upozorenja. Odmjeravanje kazne. Sigurnosne mjere.

II. KAZNENO PROCESNO PRAVO

Pojam kaznenog postupka i kaznenog procesnog prava. Izvori kaznenog procesnog prava. Osnovna načela kaznenog postupka. Osnovni subjekti kaznenog postupka i njihovi pravni punomoćnici. Sud: pojam i položaj, ustrojstvo, nadležnost i sastav. Tužitelj. Pojam i funkcije tužitelja u kaznenom postupku. Vrste tužitelja. Državni odvjetnik. Supsidijarni tužitelj. Privatni tužitelj. Uskok. Oštećenik. Okrivljenik. Branitelj. Procesne radnje. Mjere osiguranja nazočnosti osoba potrebnih u postupku. Privremeno ograničavanje ustavnih prava i sloboda poduzimanjem posebnih izvidnih mjera. Sudske odluke. Činjenice i njihovo utvrđivanje u kaznenom postupku. Pojam, vrste i načini utvrđivanja činjenica. Dokazi i dokazivanje. Pojedine vrste dokaza. Osnovni oblici hrvatskog kaznenog postupka. Tijek redovitog kaznenog postupka. Prethodni postupak. Glavna rasprava i presuda. Presuda temeljem sporazuma stranaka. Pravni lijekovi. Skraćeni kazneni postupak. Postupak za izdavanje kaznenog naloga.

Obvezna literatura:

1.Željko Horvatić, Davor Derenčinović, Leo Cvitanović; Kazneno pravo – opći dio I (kazneno pravo i kazneni zakon); Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2016)
2.Željko Horvatić, Davor Derenčinović, Leo Cvitanović; Kazneno pravo – opći dio II (kazneno djelo i kaznenopravne sankcije); Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2017)
3.Krapac, D.; Kazneno procesno pravo, Institucije, knjiga I.; Narodne novine (2015)
4.Kazneni zakon (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – isp., 101/17. i 118/18.)
5.Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.)
6.Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/09., 116/10., 145/10., 57/11., 136/12., 148/13. i 70/17.)

Dopunska literatura:

1.L. Cvitanović; Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu; Policijska akademija (1999)
2.Bonačić, M.; Đurđević, Z.; Gluščić, S.; Ivičević Karas, E.; Josipović, I.; Novoselec, H.; Kazneno procesno pravo – Primjerovnik; Narodne novine (2014)
3.Krapac, D.; Đurđević, Z.; Ivičević Karas, E.; Bonačić, M.; Burić, Z.; Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima; Sveučilišna tiskara (2013)
4.Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ( NN 76/14.)
5.Zakon o sudovima za mladež (NN 84/11., 143/12., 148/13. i 56/15.)

Cilj ovog kolegija je kvalificirati studenta da u praksi kompetentno obavlja zadaće u tijelima kao što je policija, sud, državno odvjetništvo ili u drugim tijelima državne uprave koja u svom djelovanju primjenjuju materijalne i procesne norme kaznenog prava, da mogu aktivno i kompetentno sudjelovati u pripremi i obradi predmeta za više razine odlučivanja u kazneno-pravnim predmetima. Kazneno pravo u širem smislu zauzima vrlo značajno mjesto u pravnom sustavu svake zemlje. Kao grana javnog prava ono je usko povezano, prije svega, s ustavnim, upravnim i prekršajnim pravom. U tom smislu, navedena područja dio su jedinstvenog pravnog sustava državne reakcije prema prekršiteljima prohibitivnih pravnih normi. Iz tog razloga, kaznenopravni sadržaji jesu i moraju biti neizostavan dio sveobuhvatne pravne edukacije.

Studentima se tijekom trajanja nastave omogućuje parcijalno polaganje ispita putem kolokvija. Pitanja su bazirana na predavanom gradivu. Studenti koji ne polože ispit putem kolokvija mogu pristupiti redovnom ispitu koji je pismeni i usmeni.